Danas je započelo drugo polugodište školske godine. S početkom nastave na snagu je stupila nova odredba o zabrani korištenja mobitela i drugih pametnih uređaja za vrijeme nastave. Učenici su dužni odložiti mobitele prije početka sata te ih koristiti isključivo uz dopuštenje nastavnika u obrazovne svrhe. Ova mjera uvedena je s ciljem poboljšanja koncentracije, radne discipline i kvalitete nastave. Više o utjecaju na mlade ne korištenjem mobitela rekao je voditelj Integrativnog centra mentalnog zdravlja, dr.med. Igor Salopek.
–To će biti sigurno stres, jer će tog dopamina nedostajati kratko vrijeme. Međutim, ono što sva istraživanja pokazuju je da, kad taj inicijalni stres prebrode i kada im se ponude alternativna rješenja za taj dopamin, za zapravo kvalitetnije vrijeme, za vrijeme pauze i, naravno, za vrijeme nastave, oni prihvaćaju ova bolja rješenja. Svi Karlučani znaju da ja jako puno predavanja držim na tu temu i sretali smo se ovih zadnjih godina puno puta baš na temu digitalnih tehnologija. Ono što bih samo nekako poručio jest: iskustva iz škola kažu da taj mobitel zaista ne smije biti niti u učionici, čak ni negdje u nekakvom štošku ili u kutiji. Obično ga djeca ostave na vibraciji, onda to počne vibrirati i jako im odvraća pozornost. Zapravo, poanta bi bila staviti ga doista izvan učionice, negdje gdje neće biti niti vidljiv, niti se moći čuti, a na kraju nastavnog dana se može pokupiti, ističe Salopek.
Salopek ističe kako prekomjerno korištenje pametnih uređaja predstavlja problem i izvan škole. Prema ESPAD istraživanju, 72 posto šesnaestogodišnjaka radnim danima provodi više od dva sata dnevno pred ekranima, a trećina i više od šest sati. Upozorava da to može negativno utjecati na razvoj dječjeg mozga, osobito na koncentraciju, pamćenje i učenje.
–Mnoga djeca se danas žale, a i odrasli ljudi kažu da imaju ADHD. Svi se prepoznaju u tom ADHD-u. To nije klinički ADHD kod svih tih ljudi, nego je zapravo poremećaj pažnje i koncentracije nastao zbog načina komunikacije sa pametnim telefonima svih nas. Zato, opet s te strane. S druge strane, ta djeca se osjećaju umornije, ona koja su toliko izložena ekranima. I s treće strane, ta djeca su depresivnija i osamljenija. Tako da, kada to sve uzmemo u obzir — davajući, evo sada su bili ovi božićni blagdani — vjerojatno je puno roditelja kupilo najnovije pametne telefone svojoj djeci, a zapravo ne razmišljajući koju ogromnu štetu smo im napravili. Mi od toga ne možemo pobjeći, ali možemo smanjiti štetu, možemo sanirati štetu, možemo ponuditi alternativna rješenja. Možemo ih potaknuti na fizičku aktivnost, možemo ih potaknuti na igru, na druženje. Na nama, roditeljima, je da im pomognemo organizirati dan i stvarati rutinu, kaže Salopek.
Djeca prirodno žele istraživati granice, ali odgovornost za postavljanje zdravih ograničenja leži na roditeljima. Problem pretjeranog korištenja pametnih uređaja često proizlazi iz navika koje odrasli postavljaju prije nego što djeca krenu u školu. Iako mobiteli mogu trenutno smiriti i zabaviti dijete, dugoročno mogu štetiti njegovom razvoju. Idealno bi bilo da djeca i izvan škole, uključujući praznike, ograniče vrijeme provedeno pred ekranom.
