Interesni odbor Ženske inicijative HNS-a Grada Duge Rese jučer je održao Okrugli stol na temu „Žene u politici“, s ciljem da ukaže na nedovoljnu zastupljenost žena u politici, da ih se potakne i osnaži da se uključe u istu.
Na Okruglom stolu aktivno su sudjelovale žene iz političkih stranaka s područja Karlovačke županije. Rečeno je kako u Hrvatskoj postoji izrazita podzastupljenost žena na najvišim rukovodećim pozicijama, bilo da se radi o politici, gospodarstvu i drugima područjima, usprkos činjenici da su žene uspješnije u obrazovanju, te ima više visokoobrazovanih žena nego muškaraca. Podzastupljenost žena u politici je jedan od oblika rodne neravnopravnosti te veliki problem demokracije.
Žene su još uvijek nedovoljno zastupljene u političkom i javnom životu, što se tiče ekonomske razine nedovoljno su plaćene u odnosu na muškarce, a posebice su manje prisutne u temama u kojima se odlučuje o bitnim sferama života kao što je upravljanje i odlučivanje o nekom poduzeću, instituciji i dr.. Veliki ekonomski problemi koji su često praćeni i onim socijalnima, negativno se odražavaju na poduzetnički razvoj žena. Žene bi se voljele reflektirati u drugačijem stupnju, drugačijoj sferi i drugačijem pogledu. Žene bi svojim angažmanom doprinijele boljem sustavu i društvenoj odgovornosti koja je jako potrebna ovoj zajednici. Žene koje politički odlučuju su još uvijek tema koja plaši svijest većine ljudi. Političke odluke imaju veliku težinu pa se za tako odgovornu funkciju očito pretendira da je obavlja muškarac jer povjerenje u žene ili je izmaklo ili se tek treba nadograditi. Situacija se uvelike promijenila u odnosu na prije, kada definitivno ženama nije bilo mjesto u politici i napravio se veliki iskorak, međutim još uvijek poprilično mali i nedovoljan.
Nakon osamostaljenja Republike Hrvatske, u Sabor RH izabrano je svega 4,6% žena, a to je znatno manji broj nego što je bio za vrijeme komunizma. Broj žena u parlamentu Jugoslavije čak je iznosio oko 20%. 1995. godine broj raste na 7,1%, a 2000. godine na čak 21,9%. Dolazimo do 2003. godine kada je zastupljenost žena u Saboru malo manja, a to je 17,8%. Međutim, 2007. godine dolazi do porasta na 32 zastupnice u Saboru ili čak 20, 9%. Prema podacima za 2013. godinu, u sazivu Sabora sudjelovalo je 39 zastupnica odnosno 25% žena što je i najveći broj do tada bio. Na parlamentarnim izborima u rujnu 2016. godine u Sabor je bilo izabrano samo 19 zastupnica što označava smanjenje u odnosu na ranije. 2020. godine, u novi deseti saziv Sabora izabrano je tek 35 zastupnica, vrlo malo s obzirom na 151 zastupničko mjesto.
Kao razlozi slabe zastupljenosti žena u politici navedeno je sljedeće: patrijarhalan odnos, odgovornost za obitelj, djecu, kuću…, neposjedovanje dovoljno ekonomskih resursa (vrtići, domovi za starije i nemoćne, ekonomska situacija u državi), neprovedba zakona o rodnoj ravnopravnosti, postoji Konvencija o uklanjaju svih oblika diskriminacije žena čiji je Republika Hrvatska potpisnik, gdje se prema članku 15. Zakona o ravnopravnosti spolova trebala uravnotežiti položaj žena i muškaraca u tijelima političkih stranaka i na popisima kandidata za izbore u hrvatski parlament, ali i u tijelima jedinica lokalne i regionalne samouprave, no, obično to bude mrtvo slovo na papiru, a kao razlog tome navodi se nedostatak sankcija.
Navedeni su i alati za borbu protiv niske zastupljenosti: Važna je ravnopravnost u smislu uključivanja partnera u obitelj (preuzimanje brige o djeci, kućanstvu i obitelji), potrebno je izraditi strategiju za uključivanje žena u političke stranke, uvesti rodne kvote u stranačke statute, organizirati edukacije članica i članova stranke o rodno osvještenoj politici i rodnoj ravnopravnosti, osnaživati i umrežavati žene u različite aktivnosti unutar lokalnih i ruralnih zajednica, isticati bitnost i drugačije karakteristike žena u odnosu na muškarce i koliko one kao takve politiku čine drugačijom.
Žene mogu biti političke vođe, samo im treba dati priliku, poručeno je s Okruglog stola.
