Sabina Glasovac je rođena u Našicama u radničkoj obitelji, a u Zadru je završila Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu te je profesorica engleskog i njemačkog jezika i književnosti. Iako za nekoga tko se odluči za rad u prosvjeti nije tipično da ode put politike, Glasovac nije požalila.
–Tijekom studija upoznala sam drage ljude. Znate da se na studiju uvijek nekako borite za svoja studentska prava pa se onda malo grupirate i tu sam upoznala jednog prijatelja, koji je tada bio vrlo aktivan u Forumu mladih SDP-a. To je bila jedna zgodna družina, aktivistički nastrojena te smo se jako povezali. Kroz Forum mladih sam shvatila da mi to jako leži. Bilo je to vrijeme kada je u Hrvatskoj buktio žar za otvaranjem ka europskim integracijama. Izborili smo slobodu i samostalnost nakon Domovinskog rata i osjetilo se da društvo, ali i mi mladi, želimo više.
Glasovac je tijekom studija radila razne poslove jer roditelji nisu bili u povoljnoj financijskoj situaciji i kaže kako zna što znači raditi. Nakon studija se zaposlila u Gimnaziji Franje Petrića, odnosno zadarskom MIOC-u, u jednoj, kako ističe, od najboljih škola u Hrvatskoj, za koju ju vežu divne uspomene na zajedništvo i entuzijazam unatoč lošim infrastrukturnim uvjetima. Ljubav prema obrazovanju utkala je i u svoj politički put.
–Obrazovanje je uvijek meni nit vodilja jer sam nakon tog perioda jedno vrijeme bila i savjetnica i pomoćnica ministra obrazovanja. Dala sam ostavku prije kraja mandata u Vladi Zorana Milanovića i nisam uzela „šest plus šest“, vratila sam se u školu i nakon određenog vremena sam završila u Hrvatskom saboru kao zastupnica. Članica sam Odbora za obazovanje, znanost i kulturu u ovom mandatu.
Ono što je javnosti najdostupnije, ali i najzanimljivije su saborske sjednice. Međutim, prije njih zastupnici jako puno vremena provode po Odborima, a procedura, da bi neka tema ili problem došli do svjetala javnosti na sjednici, je duga.
–Predlagatelji određenih zakona mogu biti Vlada Republike Hrvatske, Klubovi zastupnika, pojedinačno zastupnici ili Odbori. U većini slučajeva je to Vlada Republike Hrvatske. Nakon što Zakon prođe Vladu, dolazi u Hrvatski sabor. Prije nego li se o njemu raspravlja na plenarnoj sjednici, ono što obično vidite u sabornici, on mora proći raspravu na matičnim tijelima, a to su Odbori. Znači, to su ključna tijela u kojima sjede zastupnici, ali i vanjski članovi Odbora zainteresirani za to područje. Nakon što Zakoni prođu Odbore, idu na plenarnu sjednicu, nakon što se rasprave, ovisno o tome jesu li u prvom ili drugom čitanju, ulažu se amandmani, o kojima se Vlada očituje.
Zašto amandmani koje predlaže oporba teško prolaze u Saboru, kakav je odnos između muških i ženskih kolega u politici, ali i žena međusobno, saznajte u cijelom intervjuu, kojeg možete pogledati na našem youtube kanalu.
[embedyt] https://www.youtube.com/watch?v=dtaAo413hGE[/embedyt]
