U okviru djelovanja Centra za poticanje rane pismenosti u Gradskoj knjižnici održano je edukativno predavanje „Zašto je danas teško biti roditelj?“ prof. dr. sc. Gordane Buljan Flander. Namijenjeno je bilo roditeljima, skrbnicima, odgajateljima, učiteljima. U okviru predavanja govorilo se o uvijek aktualnim temama – suvremenom roditeljstvu, razlici između tradicionalnog i suvremenog odgoja, postavljanju granica, utjecaju društvenih mreža i interneta na djecu i mlade, međuvršnjačkom nasilju, razvodu roditelja te izazovima adolescencije u 21. stoljeću.
Ne znam da li je danas teže biti roditelj ili dijete. Svi su izloženi raznim utjecajima koji djeluju na odgoj, život, odrastanje djece. Sve manje je utjecaja roditelja, a sve više onoga sa strane. Mislim da danas roditelji trebaju biti oni koji će stati između obiteljskih vrijednosti i vrijednosti koje se izvana nameću djeci -to je danas jako teško, teže nego prije i zato je važna podrška roditeljima. Treba im se dati za pravo da kod djece razvijaju svoje vrijednosti, da ne puštaju da ih odgajaju društvene mreže, mediji, internet, mali ekrani. Roditelji često misle da je pravo djeteta na odgoj bez batina jednako pravu na odgoj bez granica; to je krivo. Djeci su potrebne granice, struktura i vodstvo, ispričala nam je profesorica Gordana Buljan Flander.
Smatra također da roditelji mogu kontrolirati djecu što se tiče društvenih mreža do nekih osam, devet godina starosti. Kasnije to, kako kaže, više nema smisla jer im postaju neprijatelji. Ističe da je važno da djeca osjete potrebu da pričaju s roditeljima, da im se pojadaju ako ih nešto povrijedi, ako dobiju sadržaj na mrežama koji im stvara nelagodu.
Često mi roditelji kažu da se ne razumiju u kompjutere i društvene mreže i da se onda ne žele miješati u taj dio života svog djeteta. To nije dobro, mi se razumijemo više u život. Moramo djeci biti tu kao nekakvo životno vodstvo. Koliko god ne znamo tehnologiju, znamo puno o životu što im može pomoći u korištenju tehnologije.
Svjedoci smo tragičnih događaja koji su uzdrmali prije nekoliko tjedana Srbiju pa i nas u Hrvatskoj. Maloljetno dijete pucalo je u školi iz pištolja i usmrtilo nekoliko svojih vršnjaka, nastavnicu, domara u školi. Zamolili smo profesoricu Buljan Flander da nam prokomentira taj događaj i povuče paralelu s odgojem. Zanimalo nas je i treba li s našom djecom razgovarati o takvim ružnim temama?
Potaknula bih prije svega učitelje, nstavnike, profesore da se osvrnu i na odgojnu ulogu škole, bez obzira na to koliko su opterećeni nastavnim gradivom. Možda i na uštrb neke nastavne jedinice, da s djecom razgovaraju o poželjnom, prihvatljivom ponašanju, o nenasilnom rješavanju problema, a posebice o razvijanju empatije. To se može kroz razne igrice, igre uloga. Ja sam upravo zbog toga napravila s kolegicom jednu brošuru koju sam stavila na facebook da bude otvorena, koja se može downloadati, svatko ju može koristiti.
Treba, dakle, kod djece razvijati osjećaj kako je kad si žrtva, a kako je kad si počinitelj; što time dobivaš, a što gubiš. Treba razvijati kritičko mišljenje. Mi se ne možemo praviti da nema interneta, da nema vršnjačkog nasilja. Zato treba s djecom razgovarati, razvijati kod njih suosjećanje te ih i nagrađivati za empatično ponašanje.
Ovom prilikom predstavljeno je i prošireno izdanje knjige „Znanost i umjetnost odgoja”. Knjiga sadrži stručne tekstove 36 autora – psihologa, psihijatara, socijalnih pedagoga, socijalnih radnika, neuropedijatrice i logopeda.
Ovo je velika knjiga koja u naslovu ima riječi znanost i umjetnost. Zašto? Zato što smatram da odgoj nije samo znanost, već i umjetnost. Ljubav je umjetnost koju dajemo kroz odgoj djece. Nastajala je pune četiri godine, ima više od 800 stranica, a pokriva period od pripreme ljudi na roditeljstvo sve do momenta kad dijete bira svoje zanimanje. Zaista je dobra, praktično je pisana. Dakle, ne radi se o prijevodu s engleskog, već je puna savjeta koji su prikladni za roditelje s nešeg podneblja, naglasila je Buljan Flander.
