Poštovanje, jezikoljupci! I svi oni koji žele ispravnije govoriti i pisati! Ovog tjedna sam se odlučio pozabaviti paronimima! Hm, ne znate što su paronimi? E pa tu smo da naučimo!
Paronimi su riječi koje se slično izgovaraju, slično pišu ili slično zvuče, ali imaju različito značenje. Odnos dviju ili više takvih riječi naziva se – paronimija. Paronimi su često riječi koje imaju istu tvorbenu osnovu, npr.: crveniti / crvenjeti se. Zbog sličnosti izraza u uporabi paronima se često griješi. Paronimi mogu biti domaćega podrijetla (desetak / desetina, kožni / kožnat / kožast, zrnat / zrnast, zaspim / zaspem, isticati / istjecati, neodlučen / neodlučan, papirni / papirnat, strana / stranica, tuča / tučnjava, značaj / značenje) ili posuđenice, tj. riječi stranoga podrijetla (arhiv / arhiva, civilizirano / civilizacijski, komunikativan / komunikacijski, elektronski / elektronički, fizikalni / fizički, psihički / psihološki, informatički / informacijski, milijunti / milijunski, remizirati / rezimirati, teoretski / teorijski).
Danas ću se ‘uhvatiti’ za naše primjere paronimije i dati vam nekoliko savjeta iz tog nepresušnog područja. U ovom članku – pet! U sljedećem još pet! A o paronimiji posuđenica ću – u nekim od budućih članaka! Ipak, uvijek dajem prednost ‘našima’. Kad kupujem hranu, odjeću, ali i kad biram riječi! A nadam se da i vi to radite!
Krenimo, dakle, s prvim paronimom…
• Glagolski paronimi bijeliti / bijeljeti (se), crveniti / crvenjeti (se) itd. tvoreni su od pridjevne osnove koja označuje boju i sufiksa -iti i -jeti. Glagoli sa sufiksom -iti prijelazni su i znače ‘činiti da što bude određene boje’: crveniti znači ‘činiti što crvenim’, npr. crveniti kosu, bijeliti znači ‘činiti što bijelim’, npr. bijeliti zid itd. Glagoli tvoreni sufiksom -jeti neprijelazni su i znače ‘dobivati boju koju označuje pridjev; isticati se kakvom bojom’: plavjeti znači ‘postajati plavim’, npr. Usnice su mi poplavjele ‘, a zelenjeti znači ‘postajati zelenim’, npr. Trava je počela zelenjeti. Dakle, zacrvenjeli smo se u licu, a ne – zacrvenili. I nije – trava se zelenila, već – zelenjela. Zbog čega? Jednostavno – to se događa samo od sebe. A kad crnimo nekoga – to radimo namjerno. Hehe!
• Imenica desetci označuje skup od nekoliko desetaka članova, npr. Na prosvjedu su se okupili desetci građana. Imenica desetina znači ‘deseti dio kakve cjeline’, npr. Ispitana je desetina studenata. Katkad se množina desetine pogrješno upotrebljava umjesto imenice desetci. Pogrješno je: Utakmicu su gledale desetine navijača; U poplavi su stradale desetine kuća, a pravilno je: Utakmicu su gledali desetci navijača; U poplavi su stradali desetci kuća.
• Pridjevi kožni, kožnat i kožast značenjski se razlikuju. Pridjev kožni znači ‘koji se odnosi na kožu’, npr. kožna bolest, kožna upala, kožna industrija, pridjev kožnat znači ‘koji je izrađen od kože’, npr. kožnata torba, kožnat novčanik, kožnata garnitura, a pridjev kožast znači ‘koji je nalik na kožu, koji je poput kože’, npr. kožasti listovi.
• Glagoli zaspati i zasuti u infinitivu nisu paronimi. Međutim, u prezentu su njihovi oblici paronimni i to tako da se oblici glagola zasuti nerijetko upotrebljavaju u onim značenjima koja imaju oblici glagola zaspati. Nije: Obično zaspem oko ponoći; već: zaspim. A zemlju zaspem pepelom.Djeca zaspu oko devet sati navečer; već: djeca zaspe. On često zaspe za volanom; ne zaspe, već – zaspi. A nikako – zaspije! A što on – zaspe? Zaspe – kolač šećerom u prahu! U tome je razlika.
• I peti paronimski par pomoću kojeg ću vam dati koristan savjet je – isticati/istjecati. Naime, glagol isticati znači ‘davati čemu pozornost ili posebnu važnost, naglašavati, npr. isticati čije zasluge, isticati glavnu misao romana, isticala se lijepim glasom; stavljati što na kakvo vidljivo mjesto, npr. isticati zastavu’. Glagol istjecati znači ‘izlaziti u tekućem stanju, npr. Voda istječe iz slavine; ili dolaziti do kraja u kakvu vremenskom razdoblju, npr. Istječe rok za predaju poreznih prijava’. Glagol isticati ne treba upotrebljavati u značenju glagola istjecati. Pogrješno je: Ističe rok za upis u školu, a pravilno: Istječe rok za upis u školu.
Zanimljivo, ha? Nezgodne su te riječi! Tako slične, a tako različite! Koliko – različite, o tome i u sljedećem nastavku našeg TREND jezičnog savjetnika!
Ivan Pilaković, mag.soc.croat.
