1. “Sloboda” – Jonathan Franzen
“Sloboda”, novi roman američkog književnika Jonathana Franzena, kojemu je svjetsku slavu donio proslavljeni roman “Korekcije”, dugo je iščekivano djelo, koje je smjesta popraćeno pohvalama kritike i publike te nazvano „romanom ovog stoljeća”.
Časopis Time Franzena proglašava „velikim američkim piscem” te čak stavlja na naslovnu stranicu, što je u stoljeću političkih, ekonomskih i ekoloških kriza te zaokupljenosti drugačijim oblicima slave, čast koja rijetko dopadne živućem piscu.
“Sloboda” se doista može nazvati romanom ovog stoljeća, jer to je pravi društveni roman, u maniri klasika svjetske literature, koji progovara o našem vremenu, načinu života, psihologiji i međuljudskim odnosima jedne ere.
Saga je to o dvije američke obitelji, Berglundovima i Emersonovima, koja kroz njihove životne priče daje kritički presjek vremena u kojem živimo, a kojem se mnogo toga može zamjeriti. Franzen to izražava britkim humorom, ni u jednom trenu ipak ne gubeći razumijevanje za nedokučivu dubinu ljudske psihe.
Malo tko bi se usudio svom romanu dati naslov “Sloboda”, koji lako navodi na skretanje u sladunjave vode, a da ostane na visini zadatka – da bude ironičan i zahtjevan, ozbiljan i sveobuhvatan.
Kao da je izišao iz Tolstojeva šinjela, Franzen je nakon devet godina rada napisao roman koji pokriva sve što je nesloboda u današnjem svijetu – ekološko razaranje, pohlepa, korporacije, rat u Iraku, kapitalizam, a s njima i najvažnije međuljudske odnose – rodbinske relacije, prijateljstvo, ljubav, seks, preljub.
Franzenovi likovi briljiraju u dijalozima, a kombiniranje tehnika – dnevnik s pripovijedanjem u prvom licu s objektivnim pripovjedačem u trećem licu – iznimno dinamizira priču i njezine paralelne tokove.
Podrobni opisi kapitalističkih/korporacijskih makinacija i djelovanja novca za Franzena nisu samo poligon razotkrivanja velikih prevara u suvremenom svijetu nego i područje na kojem se izoštruje moral pojedinca – makar i kroz greške. Franzenovi se junaci osvješćuju i potom odupiru globalističkoj pošasti s vrlo jasnim etičkim stavom: Ne, nismo svi na prodaju, ne, nismo svi spremni izdati prijatelja, ne, nismo svi lakomi na novce!
2. “Djevojke iz Šangaja” Lisa See
Nakon dvaju povijesnih romana smještenih u 17. stoljeće (“Zaljubljena Peonija”) i u 19. stoljeće (“Sniježnica i tajna lepeza”) autorica radnju svog novog romana “Djevojke iz Šangaja” pomiče u bližu prošlost, period uoči Drugog svjetskog rata, točnije u 30-e godine prošlog stoljeća i vrijeme izbijanja Japansko-kineskog rata.
Glavne junakinje romana dvije su sestre iz Šangaja – Pearl i May. Starija sestra Pearl, rođena u godini zmaja, obrazovana je i govori nekoliko jezika, no roditeljima je draža mlađa sestra May rođena u godini ovce, jer njezina fizička ljepota pruža mogućnost za bogatu udaju. Sestre žive povlaštenim životom, a usto i zarađuju kao “ljepotice”, pozirajući za slike korištene u reklamama i na kalendarima. To se može činiti neobičnim s obzirom na konzervativne stavove njihovih roditelja (njihova majka u skladu s drevnom tradicijom ima povezana stopala), no kasniji događaji iznose na vidjelo da je nekad imućna obitelj zapala u tešku financijsku situaciju.
Kad doznaju da im je otac zbog kocke zapao u goleme dugove i da ih je zbog toga odlučio udati za dvojicu braće, američke Kineze koji žive u Los Angelesu i dolaze u domovinu pronaći nevjeste – djevojke shvate da je njihovom slobodnom i bezbrižnom životu došao kraj i odluče se pobuniti. Na nesreću, japanska invazija osujećuje njihove planove i prisiljava ih na bijeg iz Šangaja tijekom kojeg iskuse užase ratnog pustošenja. No, čak i kad uspiju pobjeći iz Kine, po dolasku u SAD njihova se očajna situacija nastavlja višemjesečnim zatočenjem na Angel’s Islandu tijekom kojeg trpe neizrecive patnje.
Naposljetku se ipak susreću sa svojim supruzima, no u životu ih čekaju još mnoga iskušenja, a mračna tajna koju dijele prijeti njihovoj budućnosti.
U “Djevojkama iz Šangaja” Lisa See vješto i uvjerljivo iznosi priču o bliskoj povezanosti između dviju sestara čija je uzajamna ljubav snažna ali i obilježena rivalstvom, ali i priču o sukobljenosti između Istoka i Zapada koju sestre iskuse dok nastoje izboriti svoje mjesto u novom svijetu sputavane čvrstim vezama sa svijetom koji su napustile.
3. “Kuća od pijeska i magle” – Andre Dubus III
Jednom davno, u jednom potpuno drugačijem životu, pukovnik Massoud Amir Behrani imao je sve.Bio je bogat i cijenjen, ljetovao je u mondenim odmaralištima iranske elite, družio se sa šahom, imao sluge, a danas je samo običan novak u vojsci bijednih useljenika koji prehranjuje svoju obitelj sakupljajući smeće po kalifornijskim autocestama i trošeći posljednje dolare ušteđevine ne bi li održao privid imućnog plemenitog Iranca u izgnanstvu.
Kathy Nicollo je bivša alkoholičarka, ovisnica, napuštena mlada žena koja posprema tuđe stanove i jedino joj je sidro iz idiličnog djetinjstva ostavština njezina oca – mala kuća između magle i pijeska tik uz pacifičku obalu.
Kada mladi šerif Lester Burdon dobije zadatak da iseli Kathy iz njezina doma zbog pogrešno obračunatih, ali neplaćenih poreza, a pukovnik Behrani otkupi njezinu kuću na javnoj dražbi, svi elementi zapleta sjest će na svoje mjesto.
Kuća od pijeska i magle američkog spisatelja Andrea Dubusa III dospjela je na vrh liste najprodavanijih knjiga, bila u finalu izbora za «National Book Award» te poslužila kao predložak za istoimeni film u produkciji DreamWorksa s Benom Kingsleyom i Jennifer Connely u glavnim ulogama.
Ova potresna priča o traganju za američkim snom u najbogatijoj zemlji svijeta, gdje na marginama ispod granice siromaštva živi cijela jedna nacija od kojih četrdeset milijuna ljudi, bolno je autentična.
Kroz Behramija, Kathy i Lestera, Dubus će isplesti mrežu od nesretnih slučajnosti za koje nitko nije kriv, dobrih namjera koje su pošle po zlu, i nepravde koja vapi za iskupljenjem. U prijevodu Mirjane Valent i uz naslovnicu Svjetlana Junakovića, romanom Kuća od pijeska i magle Andre Dubus III pokazat će se dostojnim nasljednikom talenta svojeg oca, poznatog istoimenog pisca kratkih priča.
