Stres na radnom mjestu

Stres na radnom mjestu pojava je s kojom su se sigurno u nekom trenutku sreli svi zaposleni. Neki su već naučili živjeti s njime jer im je svakodnevna pojava, a neki samo povremeno imaju takva iskustva. No, u svakom slučaju, malo je onih koji nemaju iskustvo stresa povezanog s poslom. Uslijed gospodarske krize stresa je, logično, još i više, a upravo to je razlog zbog kojeg je portal MojPosao proveo istraživanje na temu koliko često se građani susreću s bijesnim ispadima, bilo svojim vlastitim ili tuđim.

Istraživanje je provedeno na uzorku od 500 ispitanika, a rezultati pokazuju da 70 posto ispitanika trpi zbog stresa na radnom mjestu. Da ih stres ne smeta reklo je samo 5 posto ispitanika.

Rezultati pokazuju da je u većoj tvrtki viša razina stresa. Naime, 71 posto ispitanika zaposleno u velikim tvrtkama ili institucijama proživljava stres, dok je u malim tvrtkama ili institucijama stresu izloženo 58 posto ispitanih. Zanimljivo je da ispitanici zaposleni u tvrtkama u hrvatskom državnom vlasništvu proživljavaju najviše stresa na radnom mjesta (76 posto njih reklo je da ima takvo iskustvo). Slijede ispitanici zaposleni u hrvatskim institucijama (67 posto), dok je najmanje ‘uzrujanih’ ispitanika u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu (65 posto).

Kada su u pitanju posljedice stresnih situacija, tri četvrtine ispitanika (73 posto) imalo je problema sa spavanjem u proteklih godinu dana. Zatim slijedi polovica ispitanika (53 posto) koja je počela pojačano jesti slatkiše, dok ih je čak 40 posto počelo (ponovno) pušiti ili je povećalo dnevnu dozu cigareta. Trećina ispitanika (35 posto) barem je jednom u proteklih godinu dana javila na posao da su bolesni, iako to nisu bili, a njih četvrtina (25 posto) počelo je (više) piti. Stres na poslu nije utjecao na ponašanje svega 24 posto ispitanika, dakle na manje od četvrtinu njih.

Kao razlog stresa na poslu, 66 posto ispitanika navodi svoje nadređene. Polovica uzrok vidi u prevelikoj količini posla, 52 posto, dok njih 42 posto smetaju nerazumni rokovi. Neodgovarajuća oprema i/ili uvjeti rada te kolege na poslu, razlog su stresa za 39 posto ispitanika. Zanimljivo je da svega 9 posto ispitanika sebe okrivljava za stres zbog nedovoljnih kompetencija za obavljanje radnih zadataka.

Nadređeni su najčešći uzrok stresa zbog neprihvaćanja i neuvažavanja tuđeg mišljenja i ideja, zbog nerealnih očekivanja nadređenih o količini posla koju treba odraditi kao i očekivanja o vremenu potrebnom da se neki posao obavi. Nešto više od četvrtinu ispitanika smeta sveprisutni nadređeni koji kontrolira i nadgleda svaki korak zaposlenika, a petinu smeta neznanje i nedostatak kompetencija kod njihovih šefova.

Izvor stresa predstavljaju i kolege. Ispitanike u najvećoj mjeri smetaju ‘zabušanti’ , zatim kolege koji ne posjeduju kompetencije za rad, dok ih četvrtinu smetaju oni koji pauzu provode ogovarajući druge. Kao ostale razloge zbog kojih ih ljute kolege, ispitanici navode uzimanje prečestih pauza, kao i pretjerano natjecateljski orijentirane suradnike.

Uredska oprema također izaziva frustracije. Sporost te često kvarenje i ‘zamrzavanje’ računalne opreme najčešći su ‘okidači’ stresa na poslu. Trećinu ispitanika do stresa dovode kvarovi na printeru i faxu, a petinu poteškoće u pronalaženju dokumenata i datoteka na računalu. Junk i spam mailovi smetaju tek 16 posto ispitanika.

Čak 42 posto ispitanika odgovorilo je da se često susreće s verbalnim ispadima u radnoj okolini, i to na tjednoj bazi. Fizičkim ispadima na namještaj i računalnu opremu svjedočilo je 53 posto ispitanika, dok ih je čak 40 posto svjedočilo fizičkom ispadu na druge kolege ili nadređenog.

U situacijama kada su se i sami našli obuzeti bijesom najviše se ispitanika (48 posto) uspjelo kontrolirati i mirnim tonom nastojalo riješiti problem. Gotovo polovica (46 posto) ispitanika sklono je izaći iz ureda da se ‘ohladi’, a isto toliko ih je priznalo da psuju u situacijama kada su ljuti. Svega 17 posto ispitanika priznalo je da je sklono vikati na osobu koja je izazvala ljutnju, a isto toliko ih je (17 posto) odgovorilo da je na stresne situacije reagiraju plačem!

Samo trećina ispitanika odgovorila je da nikada nije izgubila kontrolu u poslovnom okruženju, dok potovo pola ispitanih kaže da kontrolu izgubi barem jednom godišnje. Kontrolu u poslovnom okruženju čak 12 posto ispitanika gubi svaki tjedan, a isto toliko ih otprilike jednom mjesečno dođe u situaciju da izgube živce.

Većina ispitanika koja je izgubila kontrolu na radnom mjestu nije imala nikakve posljedice. Upozorenje pred otkaz dobilo je 27 posto ispitanika, 5 posto ispitanika izgubilo je posao, a njih 3 posto moralo je platiti materijalnu štetu koju su prouzročili.

Dok muškarci i žene pate zbog stresa u sličnoj mjeri, razlike postoje kad je u pitanju dob ispitanika. Najmlađi ispitanici su i najmanje pod stresom, dok stresne situacije najviše pogađaju ispitanike u dobi od 31 do 40 godina.

Što se tiče obrazovne strukture, najmanje su pod stresom ispitanici visoke stručne spreme (63 posto), dok je 69 posto ispitanika sa srednjom, odnosno višom (69 posto) stručnom spremom izjavilo kako je pod stresom. Što se tiče geografske raspodijeljenosti, zbog stresa najviše pate u središnjoj i istočnoj Hrvatskoj, dok najveća opuštenost prevladava među onima koji žive u Zagrebu i Dalmaciji.