web karijera 1160*120
web struka 1160*120

22. ožujka – Svjetski dan voda

Prve važne preporuke o problemima vezanim za vodu i vodne resurse bile su formulirane na konferenciji Ujedinjenih naroda o vodama koja je održana 1977. godine u Mar del Plati (Argentina). Nakon konferencije Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju u Rio de Janeirou, Opća skupština UN-a je rezolucijom od 22. veljače 1993. odlučila da se 22. ožujak svake godine obilježi kao Svjetski dan voda i da se na taj dan, diljem svijeta, posebno skrene pozornost na probleme vezane za vodu i vodne resurse.

Svakog dana prosječno kućanstvo potroši oko 50 litara vode na ispiranje wc-a, jedan od šest ljudi na Zemlji nema dnevnih 20-50 litara osigurane svježe vode, a svakodnevno od posljedica nedostatka vode umire 3.800 djece. Prema procjenama čak 1,1 milijarda ljudi nema pristup pitkoj vodi, a 2,4 milijarde živi bez osnovnih sanitarnih uvjeta.

Na Zemlji se nalazi oko 1,4 milijarde kubnih km vode (71% Zemljine površine), većina te vode čak 97,5% otpada na slanu vodu (mora i oceani), slatke vode ima 2,5%, a od toga su manje od 1% rijeke i jezera, 30% podzemne vode, a 69,9% zamrznuto je na polovima. Samo je 0,8% od ukupne vode dostupno za ljudsku upotrebu što je 11,2 milijuna kubnih km. Gotovo 500 velikih svjetskih rijeka je onečišćeno, te se smatra kako će tijekom 21. stoljeća u 17 zemalja Afrike i Azije potpuno nestati vode. Utješna je činjenica kako je Hrvatska po bogatstvu i dostupnosti vode 5. u Europi.

Znate li da je voda kojom se svakodnevno koristimo samo 0,01 posto od ukupne količine vode na Zemlji? No iako se radi o tako malom postotku, kad bismo se tom vodom koristili kao razumna bića, bila bi čak triput dovoljna za cjelokupno svjetsko stanovništvo. Ali zalihe slatke vode nisu ravnomjerno raspodijeljene – Azija je ima najviše, a Australija najmanje. U 20. stoljeću potrošnja vode povećala se deseterostruko, a prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, 1,1 milijarda ljudi nema pitku vodu, dok 2,4 milijarde nemaju dovoljno vode za održavanje osnovnih higijenskih potreba.

Primjerice, za proizvodnju samo 150 grama svinjetine potrebno je čak 690 litara vode, a za običan hamburger s osnovnim sastojcima čak 2400 litara. Zbog toga je jedan od načina uštede vode i izbor što zdravije prehrane. Voda se štedi i štednjom hrane. Zastrašuje činjenica da se u razvijenim zemljama svijeta baca čak 30 % proizvedene hrane.

Za uzgoj samo jednog kilograma rajčice potrebno je 1.000 litara vode, a riže 3.450 litara, za kilogram piletine potroši se 4.600 litara vode, a za kilogram govedine čak 42.500 litara!

U nekim državama jedna osoba dnevno potroši manje od nama nezamislivih 10 litara vode. Prva na toj crnoj listi je Gambija sa 4,5 litara po osobi dnevno, a slijede je Mali, Somalija, Mozambik, Uganda, Kambodža te Tanzanija sa 10,1 litru. Usporedbe radi, prosječni američki građanin potroši 500 litara vode dnevno.

Smatra se da je 50 litara po osobi dnevno dovoljno za zadovoljavanje potreba, no i 30 litara bilo bi zadovoljavajuće – pet litara za piće i kuhanje te 25 litara za higijenu.

Hrvatska i voda

Količina pitke vode u Hrvatskoj još uvijek je na zadovoljavajućoj razini. Naime, po dostupnosti i bogatstvu izvora vode Hrvatska je visokopozicionirana i na europskoj i na svjetskoj razini. Stanovnik Hrvatske dnevno potroši, u prosjeku, 150 litara vode. No ljudi u Hrvatskoj olako shvaćaju vodu i troši se puno više nego što je potrebno. Živimo u zabludi da će nas kiše spasiti od nestašice vode, što nije istina, jer kiša nema veze s povećanjem količine čiste vode.

Zapravo se potrošnjom čiste vode u kućanstvu povećavaju količine zagađene i neupotrebljive otpadne vode, koju nijedan uređaj za pročišćavanje ne može vratiti u početno stanje.
Potrošnja mineralne vode po stanovniku u Hrvatskoj iznosi 51 litru, a izvorske 33 litre godišnje.

Još poneka zanimljivost

Jedna litra ulja može zagaditi dva milijuna litara vode.
U zemljama u razvoju 80 posto bolesti je povezano s vodom.
Petominutnim tuširanjem potroši se oko 100 litara vode.
Kanada posjeduje 25 posto ukupne svjetske vode.
Danas je u svijetu oko 100 tisuća kemikalija, a većina ih dospije u vodu.