Uz štrajk solidarnosti: Gdje je nestalo gospodarstvo?

KARLOVAC – Hrvatska troši više nego što je zaradila, taj krivi način života i kriva procjena da možemo živjeti od usluga i turizma, a bez industrije, sve skupa dovela nas je u položaj u kojem se država nalazi danas. Smatra tako direktor jedne od najuspješnijih hrvatskih izvoznih tvrtki, karlovačkog HS Produkta, Željko Pavlin.

Činjenica je da je gospodarstvo u Hrvatskoj opterećeno velikim nametima, porezima i birokratskim ograničenjima s kojima se teško snalaziti, ključ uspjeha je način na koji se pojedina tvrtka orijentira na svoj objekt poslovanja, a mi smo od početka orijentirani na razvoj vlastitog proizvoda, kaže direktor HS Produkta Željko Pavlin.

Hrvatska se mora usmjeriti na proizvodnju, očigledno su donešene krive odluke i strategije, a to danas plaćamo svi, kaže Pavlin. Umjesto da nam bude neobično da se ljudi za svoje plaće bore na ulici, to je postala naša realnost, stoga ne čudi ni štrajk solidarnosti.

Pavlin kaže kako u HS Produktu nije bilo štrajka, jer ljudi su svjesni da bi to otežalo uvjete poslovanja, a što se tiče štrajka pita kako je uopće moguće da postoje tvrtke koje ljudima ne isplaćuju plaću.

HS Produkt danas zapošljava gotovo 2.000 ljudi, toliko ih je nekada zapošljavao karlovački DIP. Danas pogoni tvornice zjape prazni. Od ukupno 65 zaposlenih osam ih dolazi na posao. Situacija je takva da je prošlog tjedna konačno potpisana predstečajna nagodba, koja se čeka od ožujka 2013., kaže sindikalna povjerenica Nataša Džajo.

Sada je pred njima rok od 60 dana u kojima bi radnicima trebali biti isplaćeni svi zaostaci, a radi se o 17 mjeseci bez primanja.

U DIP-u više od godinu dana nema ni struje, poslovi koji se obavljaju, rade se zahvaljujući agregatu, u pogone tvrtke nitko, osim pokojeg lopova, nije ušao već mjesecima. No, Džajo je optimistična. Smatra da će pokretanjem proizvodnje, DIP ponovno procvjetati.

Naš parket je cijenjen, sigurna sam da ćemo ponovnim pokretanjem proizvodnje uspjeti naći kupce, ali i uz postojeće radnike zapošljavati nove, kaže Džajo.

Teško je vratiti se na industrijsku proizvodnju, jedna firma gradi se 20 godina, a uništi jako brzo, smatra pak Željko Pavlin, te dodaje da ovaj štrajk prije svega shvaća kao upozorenje odgovornima, jer nešto se mora mijenjati, iako promjene ne dolaze preko noći. Moramo postati svjesni da ne možemo trošiti novce koje nismo zaradili, kaže.

Džajo pak ne vjeruje da će ovaj štrajk dati neki rezultat, no smatra kako je dobra poruka političarima: ljudi nisu guske.

Nažalost, gospdarstvo, kako karlovačko, tako i ono na državnom nivou nije u bajnom stanju, a možemo se samo nadati da će političari uskoro shvatiti rečenicu s početka ove priče: ne možemo trošiti ono što nismo zaradili, te uložiti više napora u pokretanje gospodarstva.