web karijera 1160*120
web struka 1160*120

Hoće li prostor Željezničkog kolodvora u Karlovcu ikada biti muzejski prostor?

KARLOVAC – Udruga za društveni razvoj KA- Matrix organizirala je predavanje pod nazivom “Društveno odgovorno upravljanje baštinom: Željeznički kolodvor Karlovac”. Predavnje je održano u učionici karlovačkog Željezničkog kolodvora. Gost predavač je Darko Babić, sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta.

Kroz ovo predavanje nastojalo se propitati pravovremeno ili stalno korištenje nekadašnjih industrijskih objekata u različite kulturno – društvene namjene uz pregled primjera dobre prakse iz Hrvatske i svijeta.

Na karlovačkom Željezničkom kolodvoru u pokretnom muzejskom izložbenom vagonu na kolosijeku ispod postavnice upravo je u tijeku izložba “Donacija Josipa Štimca za Zbirku željeznice “, koja je na neki način pokretač pitanja o korištenju neiskorištenih prostora kojih je u Karlovcu zaista puno, a jedan od njih je svakako i Željeznički kolodvor.

– Pa to je jedan od načina ili najbolji način, mi to zovemo senzibilizacija jvnosti. Ovakva nekakva akcija je podstreh, naravno ljudima koji su bili u ovom konkretnom slučaju vezani uz kolodvor, ali jednako tako i onima koji su koristili kolodvor, a takvih je dosta, da se prisjete starih vremena. To je nekakav oblik nostalgije, ali jednako tako i da obratimo pažnju da se vidi što se događa sa zgradom danas. To ne znači da zgrada danas mora imati kad pričamo o nekakvom upravljanju baštinom istu funkciju kako nekad, može imati djelomično tu funkciju ili može biti potpuno prenamijenjena. Konkretno, naći ćete ne mali broj primjera gdjsu bivše kolodvorske zgrade danas prostori koji ugošćuju određene restorane ili nekakve druge kulturtne ili javne sadržaje i kao takvi normalno funkcioniraju i pritom još uvijek zadržavaju svoju primarnu funkciju željezničkog kolodvora s tim da je opseg prometa u takvim slučajevima pao za deset puta.U tom smislu izložba kao takva je jedan je od medija kojim možete komunicirati, u ovom slučaju s građanima Karlovca, da oni sami jedanko tako zatraže od gradske vlasti, od onih koji su relaventni uključujući Ministarstvo kulture da se nešto s tom kolodvorskom zgradom napravi, naročito ukoliko se misli prenamijenit u javni kulturni sadržaj, rekao je jučer u Karlovcu Darko Babić sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta.

zeljeznica12

Upravo je dugogodišnja želja nekoliko Karlovčana da u Karlovcu bude željeznički muzej, koji inače postoji u Zagrebu, no ta očekivanja nisu se ostvarila, a upitno je hoće ili ikada jer istu želju imaju i Riječani i još neki gradovi u Hrvatskoj.

– Te inicijative diljem Hrvatske postoje još od devedesetih godina kada se osnovao Hrvatski željeznički muzej. Jedna postoji u Rijeci gdje je isto sačuvan prekrasan ložionički sklop, jedinstven je u Hrvatskoj. Postoji u Vinkovcima također želja za osnivanjem ili premještanjem, ali sad ovisi u kojoj funkciji. Ono što se ja nadam da ćemo shvatiti da je u Zagrebu jedini nacionalni muzej i da se takva pitanja raspravljaju na razini strateškog razvoja kulture u Hrvatskoj. Upravo stoga je osnovano Povjerenstvo za praćenje statusa i razvoja Hrvatskog željezničkog muzeja, i u skorije se doba nadam nekom kvalitetnom rješenju osmišljavanja izložbenog prostora. Mora li on biti stalan ili ćemo smišljati nove muzeološke koncepcije, hoćemo li slijediti modele unutar recimo Njemačke gdje postoji niz željezničkih muzeja ili ćemo ići na jedan jedini nacionalni?

Ono što je činjenica da mi imamo 10 tisuća predmeta i da nam je potrebno puno mjesta. Hoće li se cijepati muzeji, ja se nadam da će to biti strateška odluka, a ne želja pojedinaca, kazala je Tamara Štefanac, ravnateljica Hrvatskog željezničkog muzeja u Karlovcu na otvaranju izložbe premda vezanih uz željeznicu, koje je Gradskom muzeju Karlovac darovao dugogodišnji djelatnik na željaznici, danas penzioner Josip Štimac.

Inače, Josip Štimac darovao je Muzeju 500 predmeta, a nešto manje od toga Zavičajnom muzeju u Brod Moravicama gdje mu je rodno mjesto. Inače, uz Josipa Štimca najvatreniji zagovaratelj muzeja željeznice u Karlovcu je Karlovčanin Neven Miličević zahvaljujući kojem je Štimac svoju bogatu zbirku darovao Muzeju u Karlovcu. Zahvaljujući tome u Odjelu kulturne povijesti osnovana je i posebna zbirka željezničarstva.

zeljeznicki_kolodvor_karlovac

Hoće li ta zbirka ikada završiti u muzeju željeznice u Karlovcu nije poznato jer iako postoje brojne incijative na kraju će presuditi stanje u gospodratsvu ili pak prioriteti, a prioritet bi svakako mogao biti sređen kolodvor s raznovrsnom ponudom.

– Gledajte ja sam muzeolog, to su ozbiljne teme. Prvo i najvažnije bi bilo da dobijemo jedan snažan i jak željeznički muzej u Hrvatskoj. Da li će to biti u Zagrebu, Karlovcu ili Rijeci to je možda u prvom času najmanje važno. U nekakvom sljedećom koraku s obzirom na pruge koje postoje pa neke stotinu i više godina suradnja između zagrebačkog muzeja i recimo podružnice u Rijeci, Karlovcu je sasvim logična. Po mom mišljenju to bi mogao biti jedan željeznički muzej koji bi mogao imati svoje središte u Zagrebu i svoje podružnice u svim onim gradovima koji su zainteresirani ili koji još uvijek imaju sačuvanu infrastrukturu sa željom da ju prenamijene i da kao takav funkcionira kao nacionalni. To bi ja volio viditi kao konačno i najbolje rješenje za Hrvatski željeznički muzej, rekao nam je Darko Babić.