Ovisnike ne smijemo stigmatizirati, treba otkriti i liječiti uzrok problema!

KARLOVAC – Iako povodom Mjeseca borbe protiv ovisnosti iz PU karlovačke poručuju da situacija s drogama nije alarmantna, statistike su jedno, a ljudske sudbine nešto posve drugo. Posjetili smo Službu za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti gdje smo zabilježili potresno svjedočanstvo mlade Karlovčanke, koja već godinama vodi borbu s ovisnošću o heroinu.

Nikolina ima 33 godine. Rođena je u Njemačkoj, no danas živi u Karlovcu gdje se vratila upravo kako bi dobila pomoć u borbi sa svojom ovisnošću. Njezina borba s drogom traje već dulje od dva desetljeća. Već s 8 godina osjećala je da s njom nešto nije u redu. S 9 je oboljela od bulimije. Drogu je prvi put probala s 12 godina.

– Počelo je s travom. Onda sam jednom prilikom gledala film “Mi djeca s Kolodvora ZOO”. Umjesto da me to prestraši, mene je potaknulo da nastavim s drogama – priča Nikolina.

Problem je produbila teška psihička trauma koju je doživjela u ranoj tinejdžerskoj dobi. Nakon toga je počela bježati od kuće. Heroin je prvi puta probala slučajno, kaže, uopće ne znajući da se radi upravo o toj drogi. Prijatelj koji ju joj je dao, slagao joj je. Od tada do danas se čak sedam puta predozirala. Četiri puta su ju oživljavali i samo je čudom još uvijek živa. Nekoliko puta pokušala je s odvikavanjem, uvijek bezuspješno. Odvikavala se u komunama, no nije izdržala – potreba za drogom bila je jača od nje.

Njezin posljednji pokušaj da se vrati u normalan život je Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti.

Ovdje se prilikom liječenja težište stavlja na čovjeka, a ne na njegovu ovisnost, pojašnjava psihijatar Marko Kraljević.

– Ovisnike ne smijemo stigmatizirati, niti za njihovo ponašanje kriviti obijest, dosadu i pogrešan odgoj. Sve to, naime, samo je manji dio uzroka, dok se pravi uzrok najčešće skriva u poteškoćama koje nisu na vrijeme prepoznate, a mogu se i moraju liječiti. Prema nekim procjenama ADHD ima između 3 i 12 posto osoba od 7 do 18 godina, što bi značilo da u Hrvatskoj u ovom trenutku imamo između 15 i 60 tisuća djece s ovim problemom. Tu je i niz drugih poremećaja koji ako nisu tretirani mogu dovesti do borbe s problemom na pogrešan način – depresija i opsesivno kompluzivni poremaćaj samo su neki od primjera. Bitno je reagirati na vrijeme, a takvu pomoć pružamo upravo ovdje – kaže dr. Kraljević.

Da razgovor i otkrivanje uzroka problema vodi u bolje sutra vjeruje i Nikolina s početka naše priče. Nada se sretnom završetku.

– Vjerujem da mogu uspjeti voditi život bez heroina. Naći posao, odseliti u neku garsonijeru jer moja obitelj više ne funkcionira. Vjerujem da ja to mogu, ali uz terapiju – kaže Nikolina.

Nikolina nije jedina osoba koja se bori s ovisnošću. Samo ove godine u Službi za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti pomoć je potražilo stotinjak novih pacijenata, a na godišnjem nivou u Službi se obavi čak nekoliko tisuća razgovora. Nije sramota potražiti pomoć, bitno je samo potražiti je što prije.