toplana_2

KARLOVAC – Iako u Gradskoj toplani stalno ističu da je naplata dobra i da premašuje 90 posto, činjenica je da su krajnjim kupcima računi za grijanje vrlo visoki – od dvjestotinjak kuna mjesečno koliko plaćaju izvan sezone, kad grijanja nema, pa i do više od tisuću kuna u špici sezone, u najhladnijim mjesecima. Zato smo doznali kako napreduju projekti koji bi takav za građane loš scenarij trebali ublažiti, a to su izgradnja kogeneracijskog pogona na biomasu i zamjena stare, dotrajale vrelovodne mreže.

– Intenzivno radi na projektu izgradnje nove, kogeneracijske energane na Ilovcu. Krajem tjedna održana su dva sastanka u Zagrebu, na kojima su bili predstavnici investitora – tvrtke BCC Biomasa Karlovac, Instituta Hrvoje Požar, Zagrebačke banke i Gradske toplane. U jeku su pregovori, stvarno smo sada potpuno u tome. Radi se o projektnom financiranju, to su vrlo delikatni pregovori za sve sudionike u tom projektu – rekao nam je direktor Gradske toplane Inoslav Latković.

Ukoliko sve bude išlo po planu, Karlovčani na novi pogon koji bi im donio niže cijene grijanja ne bi trebali još dugo čekati. Investitor, doznajemo, smatra da bi energana s radom mogla početi na zimu 2018. godine.

Ono što građane koji su u sustavu centralnog grijanja preko Gradske toplane najviše zanima je – koliko bi izgradnja energane trebala utjecati na smanjenje cijene grijanja. Iako je još prerano govoriti o konkretnim ciframa, očekivanja su optimistična.

– Pregovaramo još o cijeni, no u svakom slučaju cijena bi za građane bila znatno niža nego sada. U tome smo nepopustljivi, čak nam zamjeraju da smo i previše nepopustljivi, ali to nam je glavni cilj, to je naš interes, mi smo gradska tvrtka – kaže Latković. Ova investicija procijenjena je na 30 milijuna eura.

Ono na čemu se također radi kako bi se smanjili gubici u sustavu, jest zamjena dotrajale vrelovodne mreže. Toplana je naime izgrađena 1968. godine, što znači da je dobar dio mreže star gotovo pola stoljeća i treba ga zamjeniti. Direktor Latković u tome se nada pomoći EU. Stoga je izrađena studija opravdanosti zamjene i rekonstrukcije vrelovodne mreže koja je bila nužna za apliciranje na EU fondove. Za realizaciju ovog projekta ipak će trebati pričekati, jer čak i ako isprve prođe na natječaju, sam zahvat trajat će minimalno tri godine.