Dani draganića

“Od Novih vrata do Novog Karlovca” Karlovčanima otkrio nove detalje o njegovoj povijesti – prije 300 godina trebao je biti najveći tadašnji grad

Karlovac je 1733. bio veliko gradilište, gradio se novi grad, površinom većom od bilo kojeg na području Hrvatske prije modernih vremena. Otkriće je to o Novom Karlovcu, objavljeno u znanstvenom radu Igora Čuliga, Zlatka Uzelca i Andreja Žmegača, danas predstavljeno na predavanju “Od Novih vrata do Novog Karlovca” u Gradskom muzeju.

Novi Karlovac planiran je i započet na desnoj obali Kupe, na okuci gdje u nju utječe Orlica, što po Čuligovim riječima, također dokazuje koliko je ovaj naš dio u povijesti bio važan Habsburškoj Monarhiji.

– Karlovac 1730-ih godina ponovno postaje veliko gradilište, svega par godina nakon što je završena cesta Karolina koja je spojila karlovačku riječnu luku s morskim lukama. Gradio se tada novi Karlovac, novi grad koji je svojom površinom veći od bilo kojeg grada koji se na teritoriju Hrvatske prije modernih vremena, otprilike triput veći od osječke Tvrđe; to je Novi Karlovac, Orlica, kazao je Igor Čulig, kustos Kulturno-povijesnog odjela.

Čulig je taj koji je otkrio povijesne izvore, odnosno, nacrte koji prije nisu obrađivani, a fizičke dokaze vidjeli smo u Radićevoj. Odnosno, ispod nje.

– Otkriće o kojem govorim su povijesni izvori, danas su na internetu. Pronašao sam to u digitalnim resursima, a zapravo sam prvi koji je shvatio o čemu je riječ. Da se mi Karlovčani malo našalimo na svoj račun: kad smo digli šaht u Radićevoj, shvatili smo da je ispod njega kaponir, jedna preteča bunkera koji je bio dio ulazne konstrukcije u Karlovac, ispred Riječkih vrata. Sudbina je htjela da 2020., 2021. konačno shvatimo o čemu je riječ, ispričao je Čulig.

Karlovčanima je predstavljena i publikacija Vrata Zvijezde, u kojoj su recentna otkrića, temeljena na arheološkim i arhivskim istraživanjima.