Brzi prsti: Za sufinanciranje energetske obnove zgrada iz Karlovca stiglo 30 prijava

foto: www.inkasator.hr

Energetska obnova zgrada, i višestambenih i obiteljskih kuća, posljednjih godina sve je traženija, osobito kada bar dio potrebnog novca može doći iz nekog drugog izvora. Ne čudi stoga što su prijave na posljednji poziv Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine za dodjelu bespovratnih sredstava otvorene i zatvorene isti dan. Štoviše, po neslužbenim podacima za samo nešto više od jedne sekunde, a po podacima Ministarstva za 15 minuta. Toliko je trebalo da stigne 235 projektnih prijedloga, vrijednih 600 milijuna kuna, dvostruko više od raspoloživih sredstava.

Karlovac je ovaj put bio među onima najbržih prstiju pa je Petračić projekt uspio prijaviti 18, a Inkasator 12 zgrada kojima upravljaju.

Davor Petračić, direktor Petračić projekta, izračunao je da je s tih 30 prijavljenih zgrada Karlovac, koji čini oko 1,3 posto Hrvatske, uspio prijaviti 12,7 posto svih prijavljenih zgrada u zemlji.

– Koliko imam saznanja i drugi upravitelji su uspjeli prijaviti neke zgrade, mi smo ih prijavili najviše, 18, unutar tih 236 zgrada za 1,14 sekundi. Svi koji su ih prijavili u tom vremenu uspjeli su ući u listu koja je duplo veća od sredstava, tako da sad slijedi bodovanje i 50 posto tih zgrada će, na žalost, otpasti kad se završi bodovanje, rekao nam je Petračić.

Petračić projekt upravlja s više od 140 ulaza i zgrada, a na ovaj poziv je prijavio 27. Žao im je što nisu uspjeli prijaviti sve, no nadaju se da će one prijavljene i proći na bodovanju pa dobiti novac.

– Da dobiju taj ugovor, bilo bi to značajno, radi se o 60 posto sredstava. Koliko sam informiran, neće više biti tzv. grantova, bespovratnih sredstava nego će se to preobličiti u neki drugi oblik, subvencioniranja kamata, a možda i tzv. opraštanja duga 50 posto kod otplate, ali vidjet ćemo, ne znam kako državna politika razmišlja trenutno. Vidljivo je da je interes pet puta veći, prijavljeno je oko 760 zgrada, a samo 140 će dobiti, naveo je Petračić.

Dosadašnja iskustva s energetskom obnovom govore o značajnim uštedama, a Petračić smatra da bismo ju trebali shvatiti ne kao uštedu, nego proizvodnju energije.

– Jer višestambene zgrade ukupno troše više od 45 posto ukupne energije. Ako uštedimo 50 posto energije, to je kao da smo trajno proizveli najzeleniju, najekološkiju i najobnovljiviju energiju, kad je uštedite – kao da je proizvedete svake godine. One bi se trebale tretirati puno ozbiljnije, od svih tih milijarde namijenjeno je samo 300 milijuna kuna za višestambene zgrade, gdje se može najbrže povući novac, značajno pokrenuti gospodarstvo i praktično proizvesti ta ušteđena energija, ocijenio je Petračić.

Sve benefite energetske obnove zgrada znaju i u Inkasatoru, koji u Karlovcu upravlja s više od 600 ulaza i zgrada. Mnoge od njih već su obnovljene, samo lani njih 19. Za ovaj natječaj, kaže direktorica Andreja Barberić, pripremili su sami 36 prijava, još 4 zajedno s drugim upraviteljima.

– Mi smo uspjeli 12 projekata aplicirati na javni poziv, a koji su ušli u granicu alokacije od 600 milijuna kuna, među 236 projektnih prijedloga koji ulaze u postupak bodovanja od strane Fonda za zaštitu okoliša, rekla je Barberić.

Predstoji ocjena kvalitete prijava i formiranje rang lista s obzirom na ostvaren broj bodova, a iz Ministarstva napominju da će sredstva dodjeljivati projektima s najvećim uštedama energije. Postupak dodjele sredstava traje do najviše tri mjeseca za pojedini projektni prijedlog uz mogućnost produljenja do najviše 120 dana.

– Tako da rezultate očekujemo negdje u rujnu ove godine. S tim da sama prijava, koja je bila neki prvi korak, nije garancija da će svi projektni prijedlozi ući u sufinanciranje obzirom da je ukupan iznos 300 milijuna kuna. Ipak, vjerujemo da će prijavljene zgrade ostvariti dovoljan broj bodova da ostvare i subvenciju, naglasila je Barberić.

Interes suvlasnika u zgradama kojima upravljaju raste, a osim sredstvima s različitih natječaja, u obnovu idu i vlastitim novcem i kreditima.

– Moramo reći da je tu trend u uzlaznoj putanji, interesa za energetsku obnovu ima jako puno i suvlasnici se odlučuju na takve investicije. Razlozi su različiti, jedno je što shvaćaju benefite energetske obnove, a drugo možda i strah od budućih poskupljenja energenata koji će svakako utjecati na standard ljudi. Kada se naprave izračuni, pokaže sa da će im investiranje u energetsku obnovu donijeti određene uštede na potrošnji energije za grijanje i hlađenje, ali i poboljšati kvalitetu življenja u zgradama, ispričala je Barberić.