Prije 48 godina, 15. rujna 1974. kardinal Franjo Šeper posvetio je novoizgrađenu crkvu na Dubovcu. Tada još nije bila nacionalno svetište, to je postala 1987. po odluci hrvatskih biskupa. Dan posvete važan je za svaku crkvu, kako objašnjava rektor Nacionalnog svetišta sv. Josipa, mons. Antun Sente, to je kao krštenje i krizma za čovjeka.
-To znači da je crkva potpuno posvećena Bogu i da je taj prostor prikladan za vršenje službe Božje, svete mise i svih liturgijskih čina. Bitno je napomenuti kako se to odvijalo 1974. godine, nakon Hrvatskog proljeća, a kada je komunizam bio jak i to je uistinu bio znak tog vremena. Tada je kardinal Franjo Kuharić rekao – evo vidjeli ste da prostor gdje je bila močvara može biti lijepo uređen. Neka to bude primjer za davanje drugih dozvola. Nakon te godine počele su se graditi crkve, dodao je mons. Sente.
U sklopu obljetnice posvete svetišta, u četvrtak je održan i tradicionalni godišnji susret Dubovčaka 50+. Dvije godine Dubovčaki se nisu okupljali zbog pandemije koronavirusa.
–Izuzetno smo sretni i veseli što nam je dana mogućnost da se okupimo ovdje kod crkve. Nadam se kako će nam ovo postati tradicija i povod za okupljanjem svake godine. Okupilo se stotinjak Dubovčaka iznad 50 godina, rekla je organizatorica Sonja Jagetić.
-Prvi puta se okupljamo u prostoru naše crkve, prije smo se stalno okupljali u birtiju kod Đovija. Novost je i to da uz nas muškarce okupljaju se i žene, rekao je jedan od organizatora Želimir Feitl.
Dubovčaki i njihov župnik mons. Sente napravili su veliku fotografiju kao uspomenu, a nakon svete mise nastavljeno je druženje u dvorištu crkve uz glazbu i okrjepu.
Nacionalno svetište uskoro mala bazilika
U Nacionalnom se svetištu konstantno radi. Uz Božju pratnju i pomoć župljana lako je provoditi velike projekte. Nakon izrade vitraja i najvećeg sakralnog mozaika u Hrvatskoj, svetište bi uskoro moglo dobiti i titulu bazilike, odnosno crkvu papinskog prava.
-Dobar dio zahtjeva je već ispunjen. Trenutno predstoji ispunjavanje određene papirologije. Taj zahtjev daj Ordinarij, odnosno zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić, koji je sve to i potaknuo. S tom odlukom moraju se složiti svi hrvatski biskupi i Vatikan. Nakon što svetište postane bazilika bit će mjesto novih duhovnih ostvarenja, rekao je mons. Sente.
