KABA

Željko Trezner: “Turizam naglo nestane, ali se brzo i vrati”

Danas je Svjetski dan turizma koji se obilježava od 1979. godine je kad je Svjetska turistička organizacija u Španjolskoj odlučila pokrenuti njegovo obilježavanje uz brojne prigodne manifestacije, priredbe i događanja. Republika Hrvatska može se pohvaliti uspješnim turističkim sezonama u posljednjih nekoliko godina, a jedna je od prvih europskih zemalja koja se uspjela oporaviti nakon panedmije Covida – 19 u turističkom smislu. Željko Trezner, predavač turističkih predmeta na Sveučilištu VERN i u Visokoj školi Aspera, osvrnuo se na trenutnu turističku situaciju u našoj zemlji.

– Usudio bih se reći da se potvrdila teza da se turizam uvijek burno vraća. Naglo nestane, ali i brzo vrati. Ako govorimo specifično o povratku turizma u Hrvatsku, onda se opet dogodilo ono što se očekivalo. Turizam je izrazito usmjeren prema gostima koji dolaze iz nama najbližih zemalja, koji nas dobro poznaju, koji nemaju strahove kao turisti iz udaljenijih krajeva i zbog toga se kao turisti vraćaju. Nisu ovisni o stabilizaciji avionskih linija pa su opušteniji, objašnjava Željko Trezner, turistički stručnjak

Trezner navodi da u Hrvatsku najčešće dolaze psihocentrični turisti koji dolaze osobnim automobilima i odlaze u destinacije koje već dobro poznaju. S druge strane, tu su turisti koji dolaze iz zemalja s drugih kontinenata koji imaju alocentrično ponašanje i spremni su istraživati udaljenije destinacije, više troše i sa sobom imaju puno kreditnih kartica. Smatra da bi Hrvatska trebala imati što više turista koji dolaze iz udaljenijih polazišta na temelju čega bi se povećao i broj turističkih noćenja. Trezner opisuje i domaće turiste za koje misli da su zaboravljeni u vlastitoj zemlji.

– Pogotovo u Hrvatskoj, zaboravljeni su domaći turisti. Ima nas manje od 4 milijuna. Hrvatska turistička potražnja vrlo je specifična. Većina hrvatskih državljana ima nešto svoje na moru ili imaju nekog svog koji ima nešto svoje na moru što je ubilo turističku potražnju. Tu si i ljudi koji nude svoje apartmane pa oni moraju voditi brigu o gostima čime se isto zarobljuje domaća turistička potražnja. Možda je ovo loša usporedba ali ja uvijek volim reći da će zbog tih razloga nas 4 milijuna uvijek putovati manje nego 2 milijuna Slovenaca, dodaje Trezner

No, jesu li domaći turisti ogorčeni visokim cijenama ulaznica u npr. nacionalne parkove dok su za jednako aktraktivne nacionalne parkove u Španjolskoj puno niže cijene ulaznica?

– Mlađi od 18 godina, prvenstveno učenici i studenti, kao i ljudi starije životne dobi, izrazitim se subvencijama može osigurati vrlo jeftina posjeta nacionalnim parkovima. To je ono što se definitivno može i mora osigurati za hrvatske državljane, ističe Trezner

Što se tiče turističke valorizacije prirodnih i antropogenih resursa na području karlovačke županije, Trezner smatra da je početni korak dobro napravljen no mišljenja je da nam nedostaje poduzetničkog duha i obrazovanja. S druge strane, u Karlovcu se nalaze srednje škole koje se baziraju na obrazovanju budućih turističkih stručnjaka. Tu je i Veleučilište u Karlovcu koje ima studij koji se odnosi na turizam no vidljiv je nedostatak praktičnog dijela nastave.

– S jedne strane obrazovne institucije ne mogu djelovati same jer neke stvari moramo riješavati na nacionalnoj razini, a tamo ih loše i sporo riješavamo. Usprkos toj činjenici, silno sam razočaran što mi na lokalnoj razini ne poduzimo ono što možemo poduzeti, a tu i škole i Veleučilište u Karlovcu mogu puno napraviti. Moraju ulagati u više kontakata i angažirati učenike ili studente u praktični dio nastave, rekao je Trezner

Programi su zastarjeli i nerijetko učenici te studenti uče iz udžbenika koji su stari i više od 15 godina, a turizam se vrtloglavo mijenja iz godine u godinu. Ipak, škole i veleučilišta morali bi više angažirati učenike i studente u samu industriju i povezati ih sa turističkim djelatnicima.