Stopa inflacije smiruje se već mjesecima, no prognoze kada je riječ o cijenama hrane nisu optimistične. Afrička kuga poharala je istok Hrvatske, tisuće svinja su usmrćene, a svinjogojci za MS poručuju: Ljudi nisu ni svjesni štete!
Koncem lipnja krenula je noćna mora mnogobrojnih svinjogojaca, a neki se iz nje još nisu probudili. Prvi slučajevi afričke svinjske kuge bili su tek uvertira, do sada je preko pet tisuća svinja usmrćeno i to na više od dvjestotinjak gospodarstava. Vrbanja, Drenovci i Gunja žarište su zaraze, čak 80 posto slučajeva zabilježeno je u tim općinama.
-Najveći problem svinjogojaca je što je sve stalo, što nema prometa svinja, zdravih svinja kod kojih se još virus nije pojavio, tu je problem što nema trgovine, te svinje ne mogu ići u ovlaštene klaonice na klanje. To nam stvara veći problem jer što je populacija veća, veća je i ugroza, kazao je za MS predsjednik Odbora za svinjogostvo Hrvatske poljoprivredne komore Antun Golubović.
U cijeloj priči iskače jedan apsurd.
-Naši uvoznici uvoze meso iz Danske i Njemačke, državama gdje je potvrđena afrička svinjska kuga, a nama se brani pod svaku cijenu da svinje idu u klaonicu na redovno klanje.
Komunikacija između svinjogojaca i resornog ministarstva nije na razini, a veliko je i pitanje kako će oni kojima su svinje usmrćene biti obeštećeni. Dva eura po kilogramu lošije je od nekih cijena koje su unaprijed ugovorene, a pravo je pitanje i što će biti s ponudom.
-O nama ne ovisi nikakva cijena, o nama ovisi cijena kad dođete kupiti kod nas nekakvog odojka za prvu pričest, rođendan, krizmu, nekakvu fešticu, jedino tu. A što se tiče tržišta, to određuju veliki igrači, Danska, Njemačka, zna se kako tamo po burzama idu cijene svinja, tako to ide i mi tu puno ne utječemo na to.
No cijene će zbog velike potražnje i male ponude dodatno skočiti – već je to kristalno jasno. Naši ljudi, ali i država općenito – po Golubovićevom mišljenju nisu ni svjesni koliko to može utjecati na funkcioniranje čitavog sustava – odnosno nestašicu.
Bajno nije ni u ratarstvu. Nevrijeme je poharalo usjeve. Mate Brlošić iz Hrvatske poljoprivredne komore kaže da je problema mnogo, a oni leže u niskoj otkupnoj cijeni žita i velikom porastu ulaznih inputa. Vremenski uvjeti prije samog nevremena smanjili su prinose za 40 posto.
-I što je još bilo teže – cijena je pala za 50 posto u odnosu na godinu dana prije. Šlag na kraju gdje je došlo do ovih elementarnih nepogoda i jakog vjetra i tuče gdje je jednom dijelu poljoprivrednih proizvođača su ratarski usjevi koji su sijani proljetos – suncokret i kukuruz – taj vjetar ih je pomeo i tu je šteta 100 posto.
No, do poskupljenja kaže – ne bi trebalo doći – već upravo suprotno!
-Mi smo iznenađeni da tržište dalje od nas ne reagira. Nama je cijena pšenice pala za 50 posto u odnosu na godinu prije. Već sada se melje nova pšenica i trebalo bi biti brašno na bazi cijene pšenice koja je trenutno. Slijedom toga je trebalo reagirati tržište kruha, peciva i svega.
