Predstavljeni su prvi rezultati arheoloških istraživanja crkve Svetog Mihovila na humku ispred Starog grada Dubovca. Podsjetimo, cjelovito arheološko istraživanje krenulo je početkom godine u sklopu prve faze projekta „Revitalizacije Starog grada Dubovca“ koji se provodi kroz ITU mehanizam.
Dva milijuna i 908 tisuća eura ukupna je vrijednost projekta revitalizacije Starog grada Dubovca koji se sastoji od tri faze: arheološkog istraživanja i konzervatorske studije, sanacije i uređenja dijelova Starog grada i uređenja okoliša i infrastrukture. Trenutno je otvorena apsida crkve Svetog Mihovila na obližnjem humku i radovi se šire unutar broda crkve, a pronađeni su i ostaci groblja.
-Ostatke groblja smo pronašli, ali groblje je devastirano. Pronalazimo ljudske ostatke, odnosno kosti, ali ne unutar grobova. Pronašli smo samo jedan koji je vjerojatno ostao na svom mjestu jer je jako duboko ukopan. Za sad nemamo groblje u pravom smislu. Pretpostavljamo da su grobovi preneseni prilikom gradnje nove crkve i formiranja novog groblja. Oni su sve vidljive ili označene gradove preselili, rekla je voditeljica arheološkog istraživanja Maris Mesarić.
Premda je groblje uništeno, pronađeno je puno sitnih nalaza poput ostataka krunica, nakita, prstenja, kopčica od odjeće, medaljona i tekstila, objasnila je Mesarić. Dodala je kako su se ljudski ostaci pažljivo iskopavali, a najvjerojatnije je vojska kasnije devastirala groblje oko crkve.
–Otvorili smo zasad na humku kod ulaza. Tu smo pronašli ostatke srednjovjekovnog bedema s jarko. To ćemo potvrditi kad preklopimo sa starim istraživanjima. Kad se on zatrpao gradila se utvrda na toj poziciji.
Mesarić je izjavila kako su radovi u unutarnjem dvorištu tek krenuli, ali već je sada sigurno da 30-ak centimetara ispod pločnika kreću prapovijesni slojevi. Daljnji radovi više će pokazati o čemu se radi, a pritom je nužno poznavati povijesni kontekst istraživanja na Dubovcu.
–Bilo je lijepih istraživanja, jedno vanjsko prema parkingu koje nam je pokazalo moguće nalaze iz eneolitika. Ovo su prva sveobuhvatna istraživanja koja radi Institut za arheologiju iz Zagreba i jedna privatna firma. Imali smo samo jedan problem, a to je s infrastrukturnim radovima zbog čega su narušeni slojevi, rekao je arheolog konzervatorskog odjela Krešimir Raguž.
Raguž je zadovoljan što je zahvaljujući projektu konačno došlo vrijeme za okupljanje stručne ekipe koja je već otkrila vjerojatno postojanje prapovijesnog naselja na humku uz Stari grad. U srednjem vijeku tamo se vjerojatno nalazio grad, a sadašnji Stari grad najvjerojatnije je stvorilo lokalno sitno plemstvo umjesto jednog velikog feudalca.
–Taj Dubovac, koji je inače najstariji lokalitet u Karlovcu, pokazuje vrstu kontinuiteta iz rimske povijesti na kojemu je izgrađena utvrda. Tragove palisade do sada nismo našli, međutim, ne znamo kako je izgledao, ali je bio prije ovoga grada, kaže Raguž.
Datumi analize omogućit će precizno određivanje iz kojeg vremena potječe nekadašnji grad, izjavio je Raguž. Dodao je kako je svakako uz istraživanje potreban konzervatovski elaborat i studija. Voditelj Starog grada Dubovca nadovezao se objašnjenjem kako svakako u sklopu projekta trebaju urediti pristupnu cestu i parkiralište, a nada se da će istraživanje dati cjelokupan pregled povijesti Starog grada.
–Nakon što se odrade arheološka istraživanja, projektirat ćemo i urediti zeleni pojas tako da ćemo dobiti novu vizuru koja će i dalje bili na usluzi građanima Karlovca. Kroz projekt se planira i obnova svih drvenih dijelova Starog grada Dubovca i zamjena svih rasvjetnih tijela u energetski prihvatljive, kao i pojačanje sigurnosti kroz projekt vatrodojave, rekao je voditelj Starog grada Dubovca Marinko Pleskina.
Pleskina je dodao kako će se također obnoviti branič kula koja će uključiti novu stalnu izložbu „Kula kartografa“ autora Igora Čuliga. Karlovački gradonačelnik Damir Mandić uvjeren je da će završetkom radova Stari grad Dubovac zasjati u novom sjaju kao važan čimbenik karlovačke kulturne baštine s kojim će svi biti zadovoljni, uključujući posjetitelje.
