Hrvatska liječnička komora komentirala javne nastupe UPUZ-a vezane uz stegovni postupak koji se provodi protiv ravnateljice Opće bolnice Karlovac, priopćenje prenosimo u cijelosti:
Povodom javnih istupa Udruge poslodavaca u zdravstvu vezanih uz stegovni postupak koji se u HLK-u vodi protiv liječnice koja je na dužnosti ravnateljice Opće bolnice Karlovac, Hrvatska liječnička komora pojašnjava da se postupak vodi isključivo zbog potencijalne povrede Kodeksa medicinske etike i deontologije tj. zbog potencijalne povrede čuvanja dostojanstva liječničke struke kao i časnog i kolegijalnog odnosa spram kolegica i kolega liječnika.
Postupak se vodi sukladno zakonima i komorskim propisima koji se jednako primjenjuju na sve članove HLK-a, neovisno o funkciji koju obnašaju, a pokrenuli su ga članovi HLK-a, a ne sama Komora. S obzirom na to da HLK ne informira javnost o detaljima disciplinskih postupaka, Komora može načelno istaknuti da odluku u disciplinskom postupku donosi Časni sud te da prethodno mišljenje Povjerenstva za medicinsku etiku i deontologiju nije obvezujuće za Časni sud. Stoga to mišljenje ne prejudicira niti krivnju niti nevinost člana Komore protiv kojeg se vodi neki disciplinski postupak.
UPUZ je u svojem tekstu iznio niz netočnosti. Netočno je da se postupci provode zbog radno-pravnih pitanja ili zbog ravnateljičinih upravljačkih odluka. Netočno je da HLK u disciplinskim postupcima ulazi u zakonitost odluka iz sfere radnih odnosa bilo kojeg ravnatelja zdravstvenih ustanova. Povjerenstvo za medicinsku etiku i deontologiju u konkretnom je slučaju čak i izrijekom otklonilo svoju nadležnost za sva pitanja iz područja radnog prava, već je svoje odlučivanje svelo na ovlasti koje su propisane Statutom, a to je utvrđivanje postojanja etičke povrede ili narušavanja ugleda liječničke profesije.
Netočno je da HLK “širi svoje ovlasti” kako to UPUZ tvrdi. Kodeks medicinske etike i deontologije izrijekom propisuje da etičke obveze liječnika ne prestaju preuzimanjem dužnosti na kojoj liječnik nije izravno uključen u liječenje pacijenata. Liječnik koji preuzme ravnateljsku dužnost ne stječe imunitet od disciplinske odgovornosti zbog funkcije koju obnaša.
Važno je istaknuti da je zakonitost i ustavnost ovlasti Hrvatske liječničke komore, koje su definirane Zakonom o liječništvu, Statutom HLK-a i Kodeksom medicinske etike i deontologije, potvrdio svojim rješenjima iz 2011. i 2018. godine Ustavni sud Republike Hrvatske. Naime, UPUZ je bio podnio dva prijedloga ocjene ustavnosti i zakonitosti Zakona o liječništvu i Kodeksa, koji su uključivali i pitanje ovlasti vođenja disciplinskih postupaka, što je završilo odbijanjem jednog prijedloga i odbacivanjem drugog prijedloga. Ustavni sud je disciplinske postupke Komore prepoznao kao “poseban postupak kojim se štiti ugled i profesionalni integritet pripadnika liječničke struke”.
Na kraju, Hrvatska liječnička komora naglašava da su svi njezini članovi, bez obzira na funkciju, položaj ili titulu, jednaki u pravima i obvezama, što uključuje i provođenje disciplinskih postupaka. Neprovođenje ovih postupaka prema liječnicima koji su na rukovodećim dužnostima predstavljalo bi nejednako postupanje i kršenje načela ravnopravnosti članova Komore.
Svaka odluka disciplinskih tijela Hrvatske liječničke komore podložna je sudskoj kontroli u upravnom sporu, što osigurava punu pravnu zaštitu svim članovima.
Hrvatska liječnička komora će i nadalje dosljedno štititi dostojanstvo, ugled i profesionalni integritet liječničke struke, postupajući isključivo u okviru zakonskih ovlasti i važećih propisa.
