Celijakija je kronična, autoimuna bolest koju uzrokuje intolerancija na gluten. Bolest je to s više od 200 različitih simptoma, a ne postoje dvije osobe s istim simptomima koje od nje boluju. Pogađa oko 2 posto osoba na svijetu, a epidemiološki podatci pokazuju da ovaj postotak posljednjih godina značajno raste. Zbog intolerancije na gluten, tijelo stvara antitijela koja “napadaju” njegove molekule. Tako dolazi do oštećenja sluznice tankog crijeva i uništenja crijevnih resica, što otežava opću apsorpciju hranjivih tvari. Bolest je neizlječiva, a može se kontrolirati samo uz strogo provođenje bezglutenske dijete.
Kako prepoznati celijakiju i živjeti s njom objašnjava inženjerka prehrambene tehnologije Hrvojka Becker.
–Sve je veći broj oboljelih od celijakije. Upravo zbog specifičnosti ove bolesti ne bismo ju trebali zanemariti. Ne postoji, u klasičnom smislu, lijek. Jedini lijek je provođene striktne bezglutenske dijete. Ona mora biti nekontaminirana i to zapravo zakomplicirava situaciju. Gluten je okidač i široko je rasprostranjen u prehrambenoj industriji. Korištenje svih onih prehrambenih proizvoda koji sadrže žitarice – pšenicu, ječam, raž i njihove križane vrste, proizvode čiji su oni sastavni dio je gotovo nemoguće izbjeći. Gluten poput piromana djeluje na sluznicu crijeva i pali crijevne resice te tako utječe na napredovanje bolesti.
Bolest je to koja se može pojaviti u osoba bilo koje životne dobi. Ponekad celijakija po prvi puta postaje „aktivna“ nakon operacije, trudnoće, porođaja, virusne infekcije ili teškog emocionalnog stresa. Osim stroge bezglutenske dijete, oboljelima od celijakije potrebna je konstantna podrška njihovih najbližih.
–Nekad smo smatrali da se celijakija javlja isključivo kod djece, ali u današnje vrijeme se pojavljuje sve više oboljelih odraslih. Sve dobne skupine su zastupljene. Spektar simptoma je izrazito širok, što otežava dijagnostiku. Ako osoba posumnja na celijakiju potrebno je otići kod liječnika, zatim gastroenterologa, gdje se uzme biopsija djelića tankog crijeva i time detektira bolest. Uz provođenje striktne bezglutenske dijete podrška okoline je najbitnija. Hrana je vezana uz druženje i socijalizaciju. Imati celijakiju i ne moći otići u restoran je poput doživotnog socijalnog lockdowna. Iznimno je bitno biti shvaćen i prihvaćen od strane društva.
U sklopu ciklusa “Znanjem do zdravlja”, Udruga za unaprjeđenje kvalitete života “Karika” Karlovac organizirala je ovo predavanje pod nazivom „Živjeti s celijakijom“. Projekt je usmjeren na unaprjeđenje kvalitete života oboljelih osoba, a u sklopu predavanja omogućeno je i testiranje na celijakiju. Projekt sufinancira Grad Karlovac i Karlovačka županija.
